Na 73. međunarodnoj izložbi inovacija IENA u Njemačkoj

Nirnberg, 8. novembra – Na „73. međunarodnoj izložbi ideja, inovacija i gotovih proizvoda“, u bavarskom gradu Nirnbergu, na kojoj bh. inovatori uspješno izlažu neprekidno od ratne jeseni 1995. godine, ovog puta su ostvarili polovičan uspjeh – za osam inovacija dobili su pet medalja.

Matematskim jezikom kazano, bio bi to natprosječno dobar rezultat; ali, mjereno ostvarenjima naših inovatora u proteklih 26 godina, nije im se dogodilo da u Nirnbergu, niti na nekoj drugoj svjetskoj izložbi, ostanu bez zlatne ili srebrene medalje. Mada je autoru draže dobiti zlatnu nego srebrenu/bronzanu medalju, ipak istina je da se stvarni kvalitet inovacija mjeri i realno ocjenjuje samo tržišnim kriterijima i prihvatom.

Kako god, nagrađene su sljedeće inovacije:

„Smanjenje emisije CO₂ u procesu proizvodnje cementa i sode“ tuzlanskog istraživačkog kvarteta tehnologa: prof. dr. sc. Zehrudin Osmanović; doc. dr. sc. Nedžad Haračić; mag. sc. Nisad Avdić i Damir Mulamehmedović, B. tehnol. Kad se zna da je ova inovacija dobila sedam zlatnih medalja na prethodnih sedam svjetskih izložbi, onda bi se korisnije moglo govoriti o kvalitetu ocjenjivačkih sudova nego o kvalitetu nagrađenih inovacija.

„Cilindrična alatka za brušenje i poliranje tankih uzoraka”, Sarajke Dragane Janković, magistrice građevinskih nauka, koja je ovo zvanje stekla u SAD. Valja znati kakav je to „tanki uzorak“: radi se o pločicama dimenzija 2 x 1 x 0,1 cm izrađenim od – betona!

„Ručni berač šipurka“ je inovacija mašinskog inženjera Milana Karamatića, iz Posušja. Pojednostavljeno predstavljeno, radi se o plastičnoj posudi s ručkom („ibrik“), s metalnim češljastim nožem za odrezivanje plodova, koji neposredno upadaju u posudu. Ovaj autor je u Nirnbergu predstavio još jednu inovaciju vezanu za berbu, „Alatku za branje voća sa viših grana“; nije nagrađena, ali potvrđuje sklonost i spretnost ovog inovatora za voćarstvo. Za obje inovacije Milan je uradio tako kvalitetne modele kakvi će se tržišni proizvodi izrađivati serijskom proizvodnjom.

„Elektro-roletna za zaštitu od insekata i glodara“ Amre Halilović, magistrice ekonomskih nauka, iz Sarajeva – može se kazati da od roletne bježe štetočine, čim taknu roletnu, kroz koji prolazi struja.

„Uređaj za liječenje i zaštitu životinja na daljinu“ je djelo Amrine sestre Elme Selimbašić, iz Kladnja. Zna li se da se svi medicinsko-zaštitni elementi prenose dronom, „zagonetka“ je napola riješena.

Vrijedno je spomenti da su obje sestre, putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, podnijele prijavu za zaštitu Svjetskoj organizaciji za zaštitu intelektualnog vlasništva!