Tekst i fotografije preuzeti sa www.lonac.pro

ošlo je vrijeme za analizu ankete koju sam objavio prije 20-ak dana u loncu. Moju anketicu je popunilu tačno 50 ljudi, što sam smatrao minimalnim brojem za neku analizu. Hvala svima koji su popunili 🙂 Taj broj se ne može nazvati reprezentativnim na nivou grada ili države, ali opet smatram da može ukazati na probleme našeg društva i biti osnova za naredne tekstove. Rezultati su u nekim dijelovima očekivani, u nekim donekle razočaravajući, ali su samim tim slika i prilika (ne)brige društva o inovatorkama i inovatorima, kao i zastupljenosti istih u kanalima i medijima koje mladi prate.   

No, moram biti iskren. Dok nisam počeo da i sam istražujem o ovim divnim mladim ljudima, ni sam nisam bio svjestan koliko smo „plodonosna“ zemlja na tom polju. Nažalost, danas su mladim ljudima sve manje uzori inovativni i pametni ljudi. Rijetko ko zaslužuje više medijske pažnje od naših inovativnih i preduzetnih mladih ljudi, upravo iz razloga jer su oni jedni od najboljih promotora naše države. U danima kada je svijet oko nas postao jedan cirkus, probajmo biti vječni, ne upadati u monotoniju.

Kao što je Charlotte Bronte pisala: „Monotonija je ista kao i smrt“. Svaki dan možemo nešto novo naučiti, pa shodno tome – otpočnimo!

Naime, moram prvo da vas upoznam sa strukturom učesnika ankete – niko od ispitanika nije bio stariji od 53 godine, a 85% ispitanih osoba je bilo između 18 i 30 godina.

Dakle, to nam već govori da je većina ispitanika mlađe životne dobi, kao i da se dobar dio njih već bavi akademskim radom (studijima), ili da su već zaposleni. Prema tome, dobar dio ispitanika bi trebalo da je, kroz kanale i medije i društvene mreže upoznat s barem jednim inovatorom ili inovatoricom s ovih prostora. Barem bi tako trebalo da bude u razvijenoj okolini. 

Realnost je, ipak, drugačija.

Kao što vidimo, čak 64% ispitanih nije čulo niti zna i za jednu osobu iz kruga inovatorki i inovatora u Bosni i Hercegovini, što je veoma porazan podatak.

Kako bih činjenicama potkrijepio svoje navode, da li ste znali da su naši mladi inovatori prošle godine na takmičenju u Poljskoj osvojili čak 6 medalja? Da su u Nürnbergu osvojili jedno zlato, jedno srebro i dvije bronze? U Zagrebu, na Međunarodnoj izložbi inovacija smo također osvojili „hat-trick“ medalja, odnosno po dvije zlatne, srebrenu i 2 brončane? A to su samo tri nasumična primjera i to samo u prethodnoj kalendarskoj godini.

Shodno tome, 64% ispitanika također ne zna niti za jednu inovaciju napravljenu na području Bosne i Hercegovine. Ipak, bojim se da je realnost čak i strašnija od prikazane. Naime, određeni broj ispitanika su već članovi lonca, kao i osobe zaposlene u loncu, tako da su oni „profesionalnom deformacijom“ upoznati s određenim brojem inovatora.

No, da nije sve tako sivo, pokazuju poprilično ohrabrujući odgovori sakupljeni iz 9. pitanja, odnosno pitanja koje je glasilo: „Da li možeš zamisliti da si ti inovatorka ili inovator?“

Činjenica je da su inovatori veoma kreativni ljudi. Svakako da nemamo svi iste nivoe kreativnosti, te nipošto nemam namjeru nipodoštavati stvarnost, odnosno umanjivati unikatnost inovatora. Ali, isto tako je činjenica da nam je skoro pa svima nekada, u nekom trenutku, na pamet pala „ideja od milion dolara“. 

Krucijalna razlika između mene, tebe i inovatora jeste to što su oni poduzeli nešto po tom pitanju. Oni su se usudili da sanjaju te su krenuli s razvijanjem svoje ideje, sa stvaranjem prototipa, s testiranjima, s plaćanjima patenta. Njihov put nikada nije bio lagan, ali ih je držala fokusirana želja za dostizanjem te, nekima čak i utopijske, ideje. 

O njihovim putevima ste mogli čitati i slušati u razgovorima sa Nađom i Kenanom, a tu nismo ni blizu kraja intervjuima u našoj rubrici 1 na 1 u loncu. More to come, stay tuned!

Kompletna poenta ovog istraživanja jeste bila da dokažem koliko su inovatori  marginalizirani u medijima, izvještajima i reportažama, ali isto tako da dam do znanja da nismo niti pod razno siromašna zemlja u polju mladih inovatora. Pogledajte samo učesnike kick-off konferencije „Trezor bh. inovacija“ i njihove biografije. Ovi mladi ljudi su odlučili da ostanu u svojoj državi i ne nadaju se promjenama već ih stvaraju, a to možemo biti i mi. Sve što nam treba jeste vjera u sebe. Ništa više.